Что нового Оглавление Поиск Закладки Словарь Вход EN / RU
Адрес: Прочее >> Висуддхимагга (путь очищения) >> Висуддхимагга, том 2 >> 23. Польза от развития мудрости >> Вхождение в состояние (благородного) плода
номера страниц: никакие PTS VRI Thai Myanmar | примечания: вкл. выкл. | вид для печати: открыть
<< Назад Вхождение в состояние (благородного) плода Далее >>
Закладка

Ye pana vadanti "sotāpanno 'phalasamāpattiṃ samāpajjissāmī'ti vipassanaṃ paṭṭhapetvā sakadāgāmī hoti. Sakadāgāmī ca anāgāmī"ti, te vattabbā "evaṃ sati anāgāmī arahā bhavissati, arahā paccekabuddho, paccekabuddho ca buddho. Tasmā na kiñci etaṃ, pāḷivaseneva ca paṭikkhitta"ntipi na gahetabbaṃ. Idameva pana gahetabbaṃ – sekkhassāpi phalameva uppajjati, na maggo. Phalañcassa sace anena paṭhamajjhāniko maggo adhigato hoti. Paṭhamajjhānikameva uppajjati. Sace dutiyādīsu aññatarajjhāniko, dutiyādīsu aññatarajjhānikamevāti. Evaṃ tāvassā samāpajjanaṃ hoti.

пали english - Nyanamoli thera Комментарии
Ye pana vadanti "sotāpanno 'phalasamāpattiṃ samāpajjissāmī'ti vipassanaṃ paṭṭhapetvā sakadāgāmī hoti. 11.But there are those5 who say that when a stream-enterer embarks on insight, thinking, “I shall attain fruition attainment,” he becomes a once-returner, Comm. NT: 5.
Все комментарии (1)
Sakadāgāmī ca anāgāmī"ti, te vattabbā "evaṃ sati anāgāmī arahā bhavissati, arahā paccekabuddho, paccekabuddho ca buddho. and a once-returner, a non-returner. They should be told: “In that case a non-returner becomes an Arahant and an Arahant, a Paccekabuddha and a Paccekabuddha, a Buddha.
Tasmā na kiñci etaṃ, pāḷivaseneva ca paṭikkhitta"ntipi na gahetabbaṃ. For that reason, and because it is contradicted as well by the text quoted above, none of that should be accepted.
Idameva pana gahetabbaṃ – sekkhassāpi phalameva uppajjati, na maggo. Only this should be accepted: fruition itself, not path, arises also in the trainer.
Phalañcassa sace anena paṭhamajjhāniko maggo adhigato hoti. And if the path he has arrived at had the first jhāna,
Paṭhamajjhānikameva uppajjati. his fruition will have the first jhāna too when it arises.
Sace dutiyādīsu aññatarajjhāniko, dutiyādīsu aññatarajjhānikamevāti. If the path has the second, so will the fruition. And so with the other jhānas.”
Evaṃ tāvassā samāpajjanaṃ hoti. This, firstly, is how attaining comes about.